Page 961 - Slavic-1868-New-Testament-Sveto-pismo-Staroga-i-Novoga-zavjeta
P. 961
OTKEIVENJE JOVANOVO. GL. 9. 10. 11.
20. I ostali Ijudi koji ne bise pobije-
ni zlima ovima, ne pokajase se od dje-
la ruku svojijeh da se ne poklanjaju i dade mi se trska kao palica govo- gjavolima, ni idolima zlatninia i sre- reci: ustaui i izmjeri crkvu Boziju i
;"
oltar, i one sto se klanjaju u njoj
2. A portu sto je izvan crkve, izbaci na polje, niti je mjeri, jer je dana ne- znaboscima ; i grad sveti gazide cetr-
deset i dva mjeseca.
3. I dacu dvojici svojijeh svjedoka, i
proricade hiljadu i dvjesta i §ezdeset dana obuceni u vrede.
4. Ovi su dvijemasline idvaziska sto stoje pred gospodarom zemaljskijem. 5. I ako im ko nepravdu ucini, oganj izilazi iz usta njihovijeh, i pojesde ne- prijatelje njihove; i ko htjedbude da im ucini na zao onaj valja da bude
ubijen.
6. I ovi 6e imati vlast da zatvore nebo,
da ne padne dazd na zemlju u dane nji- hova proricanja ; i imade vlast nad voda- ma, da ih pretvaraju u krv, i da udare zemlju svakom mukom, kadgod litjed- budu.
7. I kad svrse svjedocanstvo svoje, ondace zvijerSto izlaziizbezdanauciniti s njima rat, i pobijedide ih i ubide ih.
8. I tjelesa njihova ostavide na ulici grada velikoga, koji se duhovno zove Sodom i Misir, gdje i Gospod nas ra- zapet bi.
9. I gledade neki od narodai plemena i jezika i koljena tjelesa njihova tri dana i po, i ne de dati da se njihova tjelesa metnu u grobove.
10. I koji zive na zemlji, obradovade kad zatrubi, onda 6e se svrsiti tajna se i razveselide se za njih, i slade dare Bozija, kao sto javi svojijem slugama jedan drugome, jer ova dva proroka
brnima i mjedenima i kamenima i drve- nima, koji ni mogu vidjeti, ni cuti, ni lioditi
21. Niti se pokajase od ubistva svo- jijeh, ni od caranja svojijeh, ni od kur- varstva svojega, ni od kragja svojijeh.
GLAVA 10.
i vidjeh drugoga angjela jaka gdje silazi s neba, kojibjese obucen u oblak, i duga bjese na glavi njegovoj, i lice njegovobjesekao sunce, i nogenjegove kao stubovi ognjeni
2. I imase u ruci svojoj knjizicu otvo- renu, i metnu nogu svoju desnu na more, a lijevu na zemlju.
3. I povika glasom velikijem, kao lav kad rice ; i kad on povika, govorise se- dam gromova glasove svoje.
4. I kad govorise sedam gromova gla- sove svoje, s6adijah da pisem; i cuh glas s neba koji mi govori : zapecati Ita govori§e sedam gromova, i ovo ne pisi.
5. I angjeokojega vidjeh gdje stojina moru i na zemlji, podize ruku svoju k nebu,
6. 1 zakle se onijem koji zivi va vijek vijeka, kojisazda neboi stojenanjemu,
i sto je na njoj, i more
i zemlju
u njemu, da vremena vec ne 6e biti
prorocima.
8. I glas koji cuh s neba, opet pro-
govori sa mnom i rece : idi i uzmi knji- zicu otvorenu iz ruke onoga angjela sto stoji na moru i na zemlji.
9. I otidoh k angjelu, irekohmu : daj mi knjizicu. I rece mi : uzmi i izjedi je ; i grka ce biti u trbuhu tvojemu, all u ustima bide ti slatka kao med.
10. I uzeh knjizicu iz ruke angjelove, i izjedoh je ; i bjese u ustima mojima kao med slatka, a kad je izjedoh, bija§e grka u trbuhu mojemu.
11. I rece mi : valja ti opet proroko- vati narodima i plemenima i jezicimai carevima mnogima.
7. Nego u dane glasa sedmoga angjela,
i sto je
GLAVA 11.
mucise one sto zive na zemlji.
11. I poslije tri dana i po duh zivota od Boga ugje u njih ; i stase oba na nogama svojima, i strah veliki napade
na one koji ih gledahu.
12. I cuse glas veliki s neba, koji im
govori : izigjite amo. I izigjose na nebo
na oblacima, i vidje§e ih neprijatelji
njihovi.
13. I u taj das zatrese se zemlja vrlo,
i deseti dijel grada pade, i tresenje zemlje pobi sedam hiljada imena do- vjecijih; i ostali se uplasise, i daSe slavu
Bogu nebeskome.
14. Zlo drugo progjo: ovo /lo tr.'rc
ide brzo.
223

